期刊名称:Drustvena istrazivanja. Journal for General Social Issues
印刷版ISSN:1330-0288
出版年度:2009
卷号:18
期号:3 (101)
页码:503-521
出版社:Institute of Social Sciences IVO PILAR
摘要:Na uzorku od 330 učenika i učenica osmih razreda osnovnih škola primijenjen je upitnik ITI-VIII (Kopić, Vranić i Zarevski, 2007.) kojim su ispitane implicitne teorije inteligencije. U opisu inteligentnih osoba navode se osobine koje se mogu kategorizirati u kognitivne sposobnosti (28%), praktičnu inteligenciju (27%), interpersonalne osobine (18%), motivaciju (10%), "akademsku" inteligenciju i verbalne sposobnosti (8%) te ostale osobine ličnosti i fizičke karakteristike (8%). Najveći dio sudionika smatra da na inteligenciju u podjednakoj mjeri utječu naslijeđe i okolina (64%), da se inteligencija može mnogo povećati (57%), da prije svega školovanje može znatno povećati inteligenciju (51%), da uspjeh u školovanju uvelike ovisi o inteligenciji (49%), kao i uspjeh u poslu (61%), da je inteligencija najvažnija za školski uspjeh u matematici (45%) i fizici (25%), da nema spolnih razlika u inteligenciji u njihovoj (48%) ni u odrasloj dobi (45%) te da su osobe najinteligentnije između 21. i 39. godine (43%), tj. u razdoblju rane zrele dobi. Pojedini aspekti implicitnih teorija inteligencije pokazuju očekivane, ali razmjerno niske, povezanosti logičnoga trenda. Ovo je prvo istraživanje te vrste u Hrvatskoj na uzrastu ranih adolescenata. Najznačajniji je rezultat da učenici imaju formirane implicitne teorije inteligencije vrlo slične onima maturanata srednjih škola, što znači da se razmjerno rano razvijaju koncepti o inteligenciji.
关键词:implicitne teorije inteligencije; rana adolescencija; metoda prototipa; egzemplarna metoda